Botanički vrt

BILJKE SARAJEVSKE REGIJE..

30.07.2013.

Veliki lisjak,zvjezdarka(Astrantia major L.)porodica Apiacea-štitarke

Raste u svijetlim šumama.šikarama i lividama do 180 metara n.v.

30.07.2013.

Mekinjak(Drypis spinosa L.)porodica Caryophyllaceae-karanfili

Naseljava krečnjačke sipare od montanog do alpinskog pojasa do oko 2000 metara n.v.

30.07.2013.

Kitaibelov pakujac(Aquilegia kitaibeliu)Familija Ranunculaceae-žabnjaci

Raste u pukotinama stijena te na stjenovitim mjestima predplaninskog i planinskog pojasa.Endemična je i zaštićena vrsta.

06.07.2013.

Srčenjak( Polygonum bisorta)familija Polygonumceae-dvornici

Naseljava planinske livade i pašnjake sa krečnjačkom i silikatnom podlogom.Hranljiva je i ljekovita vrsta.

05.07.2013.

Bosanski dičak,,bosanska repnica-(Barbarea bosniaca Murb.)familija Brassicaceae-krstašice

Naseljava vlažne livade zatim rubove poplavnih šuma i šikara uz jarkove i puteve od 650 do 1300 metara nadmorske visine.Endemična vrsta centralnih Dinarida.

05.07.2013.

Bosanski ljiljan(Lilium bosniacum)Familija Liliaceae-ljiljani ili lukovi

Naseljava livade gorskog i subalpinskog pojasa.Endemična vrsta Dinarida.

05.07.2013.

Murka-crno smilje(Nigritella nigra )familija Orchidaceae-orhideje

Nalazimo je na planinskim livadam i rudinama na krečnjčkoj i silikatnoj podlozi.Kao rijetka i lijepa planinska vrsta zaslužuje punu pažnju te je potrebno zaštititi.

22.06.2013.

Alpska ruza ( Rosa Pendulina L ) Familija Rosaceae, ruza

Nastanuje planinske rudine, sipare, te cistine bukovih i borovih suma, do 2200 m . nadmorske visine.

21.06.2013.

Pravi ranjenik (Anthyllis vulneriaria L)familija Fabaceae-mahunarke

Naseljava suhe pašnjake i livade planinskog pojasa.

21.06.2013.

Ćopasta grebenuša (Polygala comosa)familija Polygalaceae-krestušci

Naselčjava suhe livade i pašnjake,žbunovita mjesta do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

17.06.2013.

Divlja paprika (Vincetoxicum hirundinaria Medicus)familija Asctepiadaceae-svilenice

Naseljava termofilne livade,pašnjake,svjetle šume od nizina do subalpinasko vegetacijskog pojasa.

17.06.2013.

Očiš , očobojka (Saxifraga rotundifolia L.)familija Saxifragaceae-kamenike

Raste na vlažnim sjenovitim i krševitim mjestima u šumama od nizina do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

17.06.2013.

Narovašeni jaglac (Primula elatior)familija Primulaceae-jaglaci

Naseljava vlažnije livade i pašnjake oko snježnika u subalpinskom i alpinskom vegetacijskom pojasu.

16.06.2013.

Alpska zvončica(Soldanella alpina)familija Primulaceae-jaglaci

Naseljava područja ispod snježnika sa krečnjčkom podlogom čija PH vrijednost varira između 6 i 8.

16.06.2013.

Šumska iglica (Geranum sylvaticum L)familija Geraniceae-iglice

Naseljava šume i preplaninske livade,pašnjake do 2000 metara nadmorske visine.

16.06.2013.

Čapljez,Bijeli čapljan(Asphodelus albus Miller)familija Liliaceae-ljiljani,lukovi

Naseljava planinske livade i pašnjake,svijetle šume penjući se od 1500 do 2000 metara nadmorske visine.

16.06.2013.

Kosmata mužica (Androsasace villosa)familija Primulaceae-jaglaci

Naseljava eko sistemenplaninskih rudina na krečnjacima i dolomitima.

16.06.2013.

Širokozubi ušivac(Pedicularis brachyodonta)familija Scrophulariceae-Strupnikovine ili zijevalice

Naseljava eko sisteme planinskih rudina na krečnjačkoj podlozi.

16.06.2013.

Hopov gospin plašt (Alchemilla hoppeana)familija Rosaceae-ruže

Naseljava alpinski i subalpinski pojas krečnjačkih i dolomitskih stijena sa plitkom karbonatnom podlogom.

13.06.2013.

Okruglasti kačun(Traunsterinera globasy)familija Orhideaceae-kaćuni

Naseljava livade sa krečnjačkom podlogom.

13.06.2013.

Bljedožuta mlađa (Corydalis achralenca Kach) familija Papaverceae-makovi

Raste u pukotinama stijena od planinskog do subplaninskog vegetacijaskog pojasa.

13.06.2013.

Uskolisno zvonce(Edraianthus tenuifolius)familija Campanulaceae-zvončići

Trajnica sa poleglim ili uspravnim do 20 cm uspravnim stabljikama.Živi na krečnjačkoj podlozi sa mineralizovanom crnicom.

12.06.2013.

Ptičije mlijeko (Ornithogalum umbellatum)Familija Hyacinthaceace

Raste na zatravljenim površinama sa kamenitom podlogom uz obode šuma i rijeka.

12.06.2013.

Vilkomova glavulja(Globularia punctata)familija Globulariaceae-glavulje

Raste na suhim kamenitim pašnjacima i ivicama šuma od nizina do planinskog pojasa,

12.06.2013.

Modra glavulja ( Globularia meridianalis ) fam. Globulariaceae-glavulje ili mracnice

Otvorene krecnjacke kamenjare i kameniti prasnjaci u gorksom i subalpinskom vegetacijskom pojasu.

03.05.2013.

Mala presličica(muscari botryoides L.) fam..Liliaceae-ljiljani

Suhe livade od brdskog do alpinskog pojasa.

03.05.2013.

Proljetna sirištara (Gentiana verna L,)fam.Gentianaceae-sirištare

Planinske rudine na karbonatnim zemljištima i gorske livade i pašnjaci.

03.05.2013.

Tomazinijeva petoprsta(Potentilla tommasiniana)fam.Rosaceae-ruže

Raste na stjenovitim i travnatim mjestima do 1600 metara nadmorske visine.

03.05.2013.

Zlatica -ledinak (Ficaria verna) fam. Ranunculaceae-žabnjaci

Zastupljena u nizinskim i planinskim šumama na umjereno kiselim humoznim ili ilovičastim tlima.

03.05.2013.

Planinska sunčanica (Helianthemum oelandicum L.) fam.Cistaceae-bušini

Nalazim je na planinskim masivima krečnjačkog i dolomitnog sastava.

03.05.2013.

Crvena čuvarkuća8Sempervivum schlechani) famCrassulaceae.

Naseljava silikatna zemljišta gdje pH vrijednost varira od 4-6.

05.07.2012.

Bosanska divizma Verbascum Bosnense K.Maly familija Scrophulariaceae-strupnikovice ili zijevalice

Dvogodišnja ili trogodišnja biljka,Raste u brdskom regionu,na otvorenim kamenjarima,većinom na serpentinskoj podlozi.Endemična vrsta na prostorima bivše jugoistočne Jugoslavije sjeverne Albanije i sjeverne Grčke.

03.07.2012.

Lincura žuta Gentiana lutea L. familija Gentianaceae-sirištare

Naseljava ekosisteme planinskih pašnjaka sa karbonatnom podlogom gorskog do subalpinskog pojasa.Najpopularnija ljekovita vrsta planinskih područja.Upotrebljava se u farmaciji a i kao narodni lijek,te je u velikoj mjeri uništena pa je treba zaštiti i širiti.

03.07.2012.

Jugoslovensko zvonce Edraianthus jugoslavicus Lakušić familija Campanulaceae-zvončići

Naseljava pukotine krečnjačkih stijena kao i pašnjake sa krečnjačkom podlogom od brdskog do subalpinskog pojasa.

03.07.2012.

Vučji čistac,kudravac Stachys germanica L.familija Lamiaceae-usnatice

Raste na livadama i pašnjacima sa kamenitom podlogom, rubovima svijetlih listopadnih šuma od montanog do subalpinskog pojasa.Medonosna je biljka.

20.06.2012.

Bosanski kaćun Dostylorhiza cordigera syn. Orchis bosniaca G.Beck. familija Orchidaceae-kaćuni

Naseljava vlažne,tresetne livade,uz vrela u području visokih planina.Balkanska endemična vrsta.

20.06.2012.

Siparska hajdučica Achilea abrotanoides porodica Asteraceae-glavočike

Nalazimo je na karbonatnim siparima planinskim rudinama te strmim snjegolomima.Ljekovita je biljka.

20.06.2012.

Siljevina,raskovnik Laserpitium siler L.porodica Apiaceae-štitarke

Naseljava suhe livade.listopadne šume i šikare na krečnjacima u montanom i subalpinskom pojasu.

17.06.2012.

Ljepika Adenostyles alliariae familija Compositae-glavočike

Nalazimo je na hranljivim humoznim zemljištima gdje se duže zadržava snijeg.To su obično tocila i klanci u našim šumama u pretplaninskom i subalpinskom pojasu.

17.06.2012.

Siva režuha Cardamine glauca Sprengel familija Brassicaceae-krstašice

Naseljava sipare i kamenjare subalpinskog i alpinskog pojasa do 2000 metara nadmorske visine.

16.06.2012.

Siva gromotulja Alyssum montanum L. porodica Brassicaceae-krstašice

Raste na planinskim krševitim i kamenitim mjestima sa krečnjačkom podlogom.

16.06.2012.

Surivuk,tvrdača Nardus stricta L. porodica Poaceae-trave

Vrstu čini veliki broj populacija koje su rasute od brdskog do subnivalnog pojasa naših planina.

16.06.2012.

Planinska kisjelica Rumex alpinus L. porodica Polygoniaceae-dvornici

Raste u pretplaninskom pojasu oko pastirskih koliba, na mjestima gdje se zadržava stoka,Koristi se kao divlje povrće u ishrani dok je biljka sasvim mlada.

15.06.2012.

Prsljenasti usljivac ( Pedicularis verticillata L.) Familija Scrophulariaceae-Zijevalice

jNalazimo je na livadama i planinskim rudinama sa krečnjačkom podlogom od 1200 do 2000 metara nadmorske visine.

15.06.2012.

Platanolisni ljutić (Ranunculus platanifolius L.) Porodica Ranunculceae-ljutici

Stanište:Naseljava subalpinski i alpinski pojas,na krečnjačkoj i silikatnoj geološkoj podlogi.

15.06.2012.

KRVAVAC, DJEVOJACKO OKO (Geranium Sanquineum L.) Familija Geraniceae-Iglice

Raste po rubovima šuma,suhim livadama na većim nadmorskim visinama.Upotrebljava se u narodnoj medicini kao lijek,a u hortikulturi kao ukrasna biljka

23.09.2011.

Kupusnjače(Brassicaceae-Krstašice);Kupus(Brassica olaracea),Karfiol,(Brassica olaracea var. botrytis) Raštika(Brassica olaracea var.acephala) Kelj.(Brassica olareacea var sabauda)...

Iako sam na ovom blogeru objavljivao pretežno u prirodi samonikle biljke i poneko ukrasno cvijeće,prolazeči krajem Septembra kroz vrt, nisam mogao da odolim a da ne objavim nešto o kupusnjačama. Zaista njihova ljepota i veličanstven izgled jednostavno ostavlja čovjeka bez daha.Kupus od kojeg kelj,karfiol,brokula raštika i još neke vrste,vode porijeklo smatra se prastanovnikom Evrope.Pripadaju  porodici krstašica i otporni su na lakše mrazeve i nižu temperaturu.Kupusnjače igraju značajnu ulogu u ljudskoj i animalnoj ishrani.

05.09.2011.

Katunski Dragušac(Senecio rupestris)familija Asteraceae-glavočike

Naseljava eko sisteme planinskog pojasa.Pretežno raste na tlu čija je PH-vrijednost od5,5 do 7,0 i nalazi se na karbonatnim stijenama.Izrazita je heliofita.

05.09.2011.

Alpski ranjenik(Anthyllis vulneraria)familija Fabaceae-mahunarke

Naseljava alpinski i subalpinski pojas krečnjačkih masiva.Izrazita je heliofita planinskoga tipa.Ljekovita je biljka(>zaustavlja krvarenje).

30.08.2011.

Sarajevska udovičica(Knautia Sarajevensis)(G.Beck)Szabo

Višegodišnja biljka sa horizontalnim,prostim ili kratko granatim rizomom.Raste na šumskim progalama i čistinama,te na rubu acidofilnih šuma,smrče jele i bora.Cvjeta od juna do avgustaq.Spada u endemične vrste Dinarida.

30.08.2011.

Močvarna talija-Zlatnikova bijela trava(Parnassia palustris l.)familija Parnassiaceae-Talije

Raste na pašnjacima,vlažnim livadama od brdskog do alpinskog vegetacijskog pojasa.

30.08.2011.

Bejturan (Artemisiae annua l.)familija Asteraceae

Biljka je vjerovatno donešena sa Istoka od ljudi koji su se vraćali sa hadža prije oko 500 godina.Uzgaja se i kultiviše zbog aromatičnog i ljekovitog dejstva.

15.08.2011.

Šojhcerova zvončika (Campanula schenchzeri)fam.Campanulaceae-Zvončike

Naseljava planinske rudine na krečnjačkim i silikatnim zemljištima gorskog i subalpinskog pojasa.

15.08.2011.

Žuti volujac (Buphthalmum salicifolium) fam. Asteraceae(Glavočike)

Raste na kamenitim rastresitim ili slabo ilovičastim tlima od nizina do gorskog i predplaninskog pojasa.

15.08.2011.

Gorčika-Skrgozubac (Prenanthes purpurea l.) fam.Cichoriaceae ili compositeae(Glavočike jezičnjače)

Raste na šumskim rubovima brdskog i predplaninskog pojasa..Odgovaraju joj sjenovita i olusjenovita mjesta,.

07.08.2011.

Žućkasta celinšica( Prunela laciniata l.) fam. Lamiaceae-usnatice

Raste po suhim livadama i rubovima svjetlih šuma.

07.08.2011.

Mošusni šljez (Malva moschata l.)fam.Malvaceae-šljezovi

Raste po livadama,šumskim rubovima do 1800 m. nadmorske visine.

07.08.2011.

Crvenkasta djetelina (Trifolium rubens l.)fam.Fabaceae ili Leguminosae

Naseljava topla i svjetla staništa od brdskog do predplaninskog vegetacijskog pojasa.

08.03.2010.

JAGORČEVINE-(PRIMULA)familija PRIMULACEAE

Da bi vaš vrt izgledao što ljepše potrebno je na nekim mjestima imati i jagorčevine.To su biljke trajnice koje ne zahtijevaju neku veliku pažnju.Može se ukomponovati u sve vrste cvjetnjaka oko jezercadi potočića ili kamenjara.Dosta dekorativno izgleda divlja jagorčevina (primula officinalis)kao i proljećni jaglac(primula veris subsp. columnae).Danas postoje mnoge hibridne vrste.Mogu biti niske prizemne i etažne(primula bullesiana)visine do 50 cm.Boje su roza,crvena,narandžasta,ljubičasta i žuta.

22.02.2010.

VRTNA HRIZANTEMA(Chrysanthemum sp.) porodica ASTERACEAE-GLAVOČIKE

Hrizantema je višegodišnja zeljasta biljka koja zauzima vrlo važno mjesto u našem vrtu i baštama.Odlikuje je širok raspon boja cvjetnih glavica(bijela,žuta,zlatna,bronzana,crvena purpurna...)Visina im dostiže od 50 do 150 cm.Treba napomenuti da se vrhovi mladih hrizantema otkidaju da bi se dobila žbunasta biljka sa što više cvjetova.Rasađivanje se uglavnom obavlja u jesen ili u rano proljeće i to reznicama.Voli teško hranljivo,najbolje glinasto pjeskovito tlo.Većina hrizantema cvjeta u jesen kada je vrlo malo biljaka u cvatu.Zbog toga je u narodu zovu još i Mitrovac.

12.02.2010.

OLIANDER porodica APOCYNACEAE-OLIANDERI

Biljka toplih predjela koja se uzgaja i kod nas ali samo u posudama koje se unose u tople prostorije u toku zime.To je zimzelen grm sa kožastim listovima i raznobojnim mirišljavim cvjetovima.Izrazita je heliofita koja traži mnogo vlage.Može da naraste i do četiri metra sa vrlo jakim korijenom.Znači biljka koja voli da joj je glava na suncu a noge u vodi.Cvjeta od juna do septembra zavisno od uslova(sunce vlaga)gdje živi. Razmnožavanje se vrši sjemenom i reznicama.Ja sam svoje lično razmnožio reznicama na sljedeći način.Poludrvenast izdanak dužine oko 20-tak centimetara sa dva listića na vrhu stavite u flašu tamne boje sa vodom.Flašu držati u hladu dvadesetak dana dok se ne razviju korjenčići,zatim posadite u posudu.To se vrši za vrijeme ljetnih dana. Sve vrijeme treba imati na umu da je oliander vrlo otrovna biljka.Poslije svakog rukovanja sa olianderom ruke dobro oprati.Prilikom spaljivanja lišća i granja treba biti oprezan jer je i dim jako toksičan.

04.02.2010.

JORGOVAN(SYRINGA SP) porodica OLEACEAE-MASLINE

Jorgovan kao žbun ili drvo može narasti i do 10 metara.Cvjetovi su mirišljavi i sakupljeni u metlice. Mogu biti bijele,ljubičaste crvenkaste i plave boje.Postoji oko 2o vrsta i pripadaju porodici oleaceae(masline).Vrlo su otporne biljke koje ne zahtijevaju mnogo njege.Traže vlažno i drenirano tlo.Sadnja se vrši u prolječe ili jesen.Pri orezivanju treba voditi računa da mlade grane proizvode cvjetove tek treće godine.Kod nas je najviše zastupljen ljubičasti obični jorgovan.

24.01.2010.

BOŽUR(PAEONIA) FAMILIJA PAEONIACEAE-BOŽURI

Nalazimo ga saminiklog unutar ljeskara,hrastovih šuma i kamenih vrtača.Raste kao grmolika zeljasta trajnica ali može biti u obliku drvenastih grmova.Većina sorti koje su nastale ukrštanjem plemenitog božura sa ostalim vrstama uzgajaju se u našim vrtovima i baščama. Traži duboko humusno ili ilovičasto tlo koje je dobro drenirano.Ne podnosi jako sunčana mjesta jer jako sunce oštećuje listove.Sadnja se vrši u septembru i oktobru.

12.01.2010.

HORTENZIJA(HYDRANGEA MACROPHYLLA) FAMILIJA SAXIFRAGECEAE-KAMENIKE

Veoma lijepa biljka kod nas poznata kao hadžibeg.Veliki krupni cvjetovi mogu biti bijeli,plavi,roza crveni.Voli svjetlo ili polusjenovito mjesto koje nije direktno izloženo suncu.Traži obilno zalijevanje sa omekšalom vodom.Ne podnosi kreč.U slučaju da listovi promijene boju odnosno da počne žutjeti potrebno je dodavati željezo kojeg vjerovatno nema u zemlji.

26.12.2009.

RUŽE

Raznolikost oblika i boja kao i sorti doprinio je da ruža sada kao i prije ostaje neoboriva kraljica u carstvu cvijeća.Na prvom mjestu nalaze se hibridne čajevke bez obzira radi li se o pojedinačnoj ili grupnoj sadnji.Na drugom mjestu su floribunda ruže nastale iz hibridnih čajevki i polijanta ruža.Cvjetaju u kiticama ili velikim štitcima a ipak im pojedini cvijet ima karakter plemenite ruže.Polijanta ruće cvjetaju u velikim štitcima a cvijet im traje nekoliko sedmica.Snažni grmovi nisu viši od50-60cm.Minijaturne ruže(kineska,bengalska)su ruže visine 20do30cm.Parkovne ruže su potpuno otporne na zimu i bolesti a prikladni su da se sade kao snažni grmovi u dijelove vrta koji se održavaju u prirodnom stilu.Grmolike ruže rastu u obliku grmova a cvjetaju od juna do prvih mrazeva.Ruže penjačice dijele se na dvije grupe.Prva grupa cvjeta samo u junu i julu.Druga grupačešće cvjeta od juna do septmbra iako manje obilno.Nakraju pomenuo bih jedno vrlo važno pravilo(vrtno prokletsvo).Ni u jednom slučaju ruža se ne smije zalijevati umjetnom kišom tojest kupati listove i stablo.To maksimalno pogoduje napadu pepelnice i zvjezdaste čađave rose.Zalijevanje se vrši isključivo prizemno.

16.12.2009.

FUCHIA-(FUKSIJA)narodni naziv menđa-menđušica

Fuksija vodi porijeklo iz Južne Amerike.Voli sjenovita mjesta zbog velike količine vlage koju sadržavau stablu listu i cvjetovima.Direktna sunčeva svjetlost šteti biljci jer list izgori a cvjetovi vrlo kratko traju.Postoji nekoliko pravila koje treba poštovati u uzgoju ove biljke.1.Pored već navedenog biljku ne treba premještati sa jednog na drugo mjesto 2.Biljci treba obezbijediti propusno zemljište da nezadržava vodu(da voda ne leži)3.Redovno zalijevanje 4.Uvele cvjetove otklanjati.Prezimljava u podrumima sa minimalnim osvjetljenjem sa temp.5do8 stepeni celzusjovih.

08.12.2009.

LJILJAN II

Ljiljane ne treba saditi pojedinačno već u grupi.Jedino treba osigurati dovoljan razmak među biljkama jer će godinama ostati na istom mjestu pa trebaju dosta mjesta za rast i širenje.Ne treba ih saditi ispod visokog grmlja i drveća nego malo dalje ispred.Za većinu ljiljana najbolja PH vrijednost je 5,5-6,5(lako kiselo do neutralno)-L.candidum,L.longiflorum,L.martagon,L.bulbiferum itd. Evo nekoliko vrsta koje ne podnose krečnjak i PH vrijednost trebala bi biti od 4-4,5.To su svi ljiljani koji potječu iz Amerike,sviBellinggham križanci,te svi aurutum-speciosum križanci.

06.12.2009.

LJILJAN I

Većina vrtnih ljiljana ubraja se u grupu tkz. biljaka sa korijenom na stabljici.Ovo korijenje služi tokom ljeta za primanje hrane iz humusom bogatog gornjeg sloja zemlje.Radi toga ljiljani se duboko sade.To otprilike iznosi tri visine lukovice.Pored zaštite od smrzavanja duboka sadnja doprinosi dobrom učvršćenju u tlu.Izuzetak je Madonin ljiljan(Lilium candidum)koji se prekriva sa slojem zemlje 3do5 cm,i on nema korijenja na stabljici.Ja lično najviše imam zasađenog azijskog ljiljana.Tu je još šumski zlatan(lilium martagon),poludivlji streličasti narandzasti ljiljan,mirisni bosanski bijeli zanbak i drugi.

04.12.2009.

LJILJANI

Od davnina ljiljani spadaju među najljepše i najtraženije vrtno cvijeće.Stare i osjetljive sorte zamijenjene su križancima koje obilno cvjetaju i koji su otpornije na klimatske uslove i bolesti.Da bi se imali lijepi i zdravi ljiljani potrebno je obratiti pažnju na nekoliko elemenata. 1.Najbolje vrijeme za sadnju lukovica je septembar i oktobar. 2.Izbjegavati sadnju smeđkastih naboranih i osušenih lukovica. 3.Ljiljani vole hladne noge i toplu glavu.To znači mjesto sa jutarnjim ili večernjim suncem.Ovom zahtjevu nije teško udovoljiti ukoliko tlo oko biljaka zasadimo kakvim pokrivačem tla.Stara poslovica kaže da lijepi ljiljani rastu tamo gdje dobro uspijeva krompir.To znači da tlo mora biti duboko prorahljeno bez trajne vlage. 4.Da bismo imali što duže cvjetanje potrebno je kombinovati sadnju različitih vrsta ljiljana.Cvjetanje traje u ljetnim mjesecima od početka juna do septembra. 5.Kada završi cvatnja,da bi lukovice što bolje sazrele,ne treba ih zalijevati.Ocvale cvjetove treba odmah odrezati da bi se spriječilo stvaranje sjemena.

04.12.2009.

UKRASNI VRT

Iako kalendarski još nije počela,zima se dobro osjeća u Sarajevu.Dok priroda miruje,u toku zime na ovom blogeru naći če se tekstovi i fotografije biljaka i cvijeća koje se uzgajaju u vrtovima i stanovima.

09.10.2009.

TREPLJASTA SIRIŠTARA-RAVEN(GENTIANELLA CILIATA)FAM.GENTIANACEAE(SIRIŠTARE)

Naseljava suhe pašnjake i ivice šuma od nizina do subalpinskog pojasa.

09.10.2009.

VELIKI ŠLJEZ-TRANDOVILJE(ALTHEA ROSEA)FAM.MALVACEAE-ŠLJEZOVI

Vrlo je dekorativna biljka pa se mnogo uzgaja u hortikulturi.Inače može se naći po nasipima uz rijeke i po vlažnim livadama.Ljekovita je biljka.

09.10.2009.

SALOMONOV PEČAT VRETENASTI-ZALIZ MNOGOLISNI(Polygonatum verticillatum l)FAM. LILIACEAE-LJILJANI

Raste na šumskim čistinama obalama planinskih potoka i rubovima šuma od montanog do subalpinskog pojasa.

27.09.2009.

CIKLAMA-KLOBUČAC (CYCLAMEN HEDERIFOLIUM) FAMILIJA PRIMULACEAE JAGLACI

Na slici je vrsta cyclamen hederifolium.U prirodi nalazimo ciklamu purpurnocrvene boje(cyclamen purpurascens).Voli sjenovita i polusjenovita mjesta u termofilnim šumama do visine 2000 metara nadmorske visine.Otrovna je biljka a gomolj se koristi u narodnoj medicini.

27.09.2009.

ŽUTI OSJAK(CIRSIUM ERISTHALES FAMILIJA ASTERACEAE-GLAVOČIKE

Raste po rubovima šuma uz rječice i potoke.

27.09.2009.

PLANINSKO PASJE GROZDE ( LONICERA ALPIGENA L.)FAM. CAPRIFOLIACEAE-KOZOKRVINE

Nalazimo ga na krečnjačkim podlogama bukovih i smrčevih šuma.Naseljava i rubove planinskih pašnjaka do 1850 metara nadmorske visine.Raste kao grm do 3 metra.Ljekovita je ali i otrovna biljka(bobice)

10.09.2009.

ŠTIR-Amaranthus retroflexus-FAMILIJA AMARANTHACEAE

Štir raste kao jednogodisnji korov od 30-150cm visine.

10.09.2009.

PEPELJUGA (CHENOPODIUM ALBUM)FAMILIJA CHENOPODIACEAE-LOBODNJAČE

Jednogodišnji korov do 150 centimetara visine.Raste po baštama i usjevima nanoseći štetu poljoprivrednim kulturama.

10.09.2009.

VODENI BIBER-LISAC( POLYGONUM HYDROPIPER)FAMILIJA POLYGONACEAE

Raste kao korov pored puteva i obradivim površinama.

08.09.2009.

TATULA -KUŽNJAK(DATURA STRAMONIUM) FAMILIJA SOLANACEAE-POMOĆNICE

Jednogodišnja otrovna biljka koju možemo naći nazapuštenim mjestima i smetljištima.

08.09.2009.

TROSKOT-DVORNIK (POLYGONI AVICULARIS)FAMILIJA POLYGONACEAE-

Troskot je sitna jednogodišnja biljka sa dugim vriježama koje se rasprostiru po zemlji.Raste pored puteva i ugaženim mjestima.Sadrži tanine i saponine i ljekovita je biljka.

08.09.2009.

VRATIČ(TANACETUM VULGARE)FAMILIJA ASTERACEAE-GLAVOČIKE

Vratič je višegodišnja biljka koja naraste do 150 centimetara. Listovi su dvojno podijeljeni sa paralelnim cvjetovima.Cvijetovi su u obliku štita i žute su boje.Ljekovita je ali i otrovna biljka.

07.09.2009.

OŠTRA PAPRAT(POLYSTICHUM LONCHITIS L.)FAMILIJA ASPIDACEAE

Raste u sjenovitim šumama na skeletnom zemljištu i krečnjačkim stijenama planinskog pojasa.

07.09.2009.

NAVALA ŽENSKA-NAVALA SITNA(ATHYRIUM FILIKS-FEMINA)FAMILIJA ASPIDIACEAE

Naseljava sjenovite mezofilne lišćarske i četinarske šume od nizijskog do subalpinskog pojasa.

07.09.2009.

ZLATNA PAPRAT(CETERACA OFFICINARUM)FAMILIJA ASPLENIACEAE-SLEZENICE

Živi u pukotinama stijena,otvorenim kamenjarima od nizina do subalpinskog pojasa.Listovi su kožasti i zimzeleni koji izbijaju iz gustih busenčića.Lice lista je zeleno dok je naličje srebrnasto a kasnije zlatasto.

31.08.2009.

STELA-BUJADIKA(MATTEUCIA STRUTHIOPTERIS)FAMILIJA ASPIDIACEAE

OVu paprat najčešće nalazimo pored potoka,na aluvijalnim i vlažnim zemljištima.Vrlo je dekorativna pa se koristi u hortikulturi.

31.08.2009.

RIBICA(ASPLENIUM VIRIDE)FAMILIJA ASPLENIACEAE-SLEZENICE

Raste na vlažnim krečnjačkim stijenama i točilima do alpskog pojasa. Možemo je također naći na zasjenjenim mjestima u raznim tipovima šuma.

31.08.2009.

PAPRATKA(ASPLENIUM TRICHOMANES L.) FAMILIJA ASPLENIACEAE-SLEZENICE

Dosta je varijabilna vrsta.Nalazimo je u šumama i šikarama gdje obrasta pukotine sjenovith stijena zajedno sa nekim mahovinama.

30.08.2009.

KONJSKI TRN(CIRSIUM ERIOPHORUM (L)FAMILIJA ASTERACEAE-GLAVOČIKE

Raste pored puteva na neobrađenim zemljištima i suhim livadama i pašnjacima.Medonosna je biljka.

30.08.2009.

DIVLJA MRKVA(DAUCUS CAROTA)FAMILIJA APIACEAE-ŠTITARKE

Raste u divljini kao samonikla biljka.voli suha i propusna zemljišta.Jestiva je biljka.

30.08.2009.

ZLATNICA-ŠTAPIKA(SOLIDAGO VIRGAUREA L.)FAMILIJA ASTERTACEAE-GLAVOČIKE

Raste pored puteva,rubova šuma od nizina do subalpinskog vegetacijskog pojasa.Ljekovita je i medonosna biljka.

28.08.2009.

SVINJSKI KORIJEN-ŠURJAN(HYPOCHOERIS RADICATA L.)FAMILIJA ASTERACEAE-GLAVOČIKE

Raste na svim tipovima pašnjaka i livada od nizijskog do gorskog pojasa.Medonosna je i ljekovita biljka.

28.08.2009.

NAKOSTRIJEŠENI LAVLJI ZUB-ČEKINJASTI GOLOČEK(LEONTODON HISPIDUS L.)FAMILIJA ASTERACEAE-GLAVOČIKE

Naseljava suhe livade i pašnjake.Lišće ove biljke dok je mlado može se koristiti kao salata.

28.08.2009.

UKOČENODLAKAVI ZVONČIĆ(CAMPANULA CERVICARIA L.)FAMILIJA CAMPANULACEAE-ZVONČIKE

Raste po šumama i livadama brdskog i planinskog pojasa.Može da naraste i do 80-tak centimetara visine.

27.08.2009.

KLASASTA ZVONČIKA(CAMPANULA SPICATA)FAMILIJA CAMPANULACEAE-ZVONČIKE

Naseljava sunčana skeletna mjesta sa karbonatnom podlogom.Stablo je kao klas obraslo cvjetovima.

27.08.2009.

BOLONJSKA ZVONČICA(CAMPANULA BONONIENSIS)FAMILIJA CAMPANULACEAE-ZVONČIKE

Nalazimo je po rubovima šuma i livadama do brdskog pojasa.Listovi stablo i cvjetovi su goli bez dlačica.

27.08.2009.

KOPRIVASTI ZVONČIĆ-ZVONČIĆ BRAZDASTI(CAMPANULA TRACHELIUM L.)FAMILIJA CAMPANULACEAE-ZVONČIĆI

Rastepo šumama i šikarama uz puteve do subalpinskog vegetacijskog pojasa.Stabljika listovi i unutrašnjost lista obrasli su rapavim dlačicama.

26.08.2009.

BRAŠNJAK,BRAŠNASTA LOBODA(CHENOPODIUM BONUS-HENRICUS L.)FAMILIJA CHENOPODIACEAE-LOBODE

Raste po zapuštenim zemljištima unutar sela i mjesta gdje obitava stoka.Jestiva je biljka.

26.08.2009.

VOLUJAC(BUPHTALMUM SALICOFOLIUM L.)FAMILIJA ASTERACEAE-GLAVOČIKE

Raste na kamenitim i ilovičastim zemljištima do predplaninskog vegetacijskog pojasa.


Stariji postovi

Botanički vrt
<< 07/2013 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

Za sve informacije, facebook profil : http://www.facebook.com/kemal.colak.948?fref=ts
BILJKE SARAJEVSE REGIJE-SADRŽAJ:
MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
283584

Powered by Blogger.ba