Botanički vrt

Iako sam na ovom blogeru objavljivao pretežno u prirodi samonikle biljke i poneko ukrasno cvijeće,prolazeči krajem Septembra kroz vrt, nisam mogao da odolim a da ne objavim nešto o kupusnjačama. Zaista njihova ljepota i veličanstven izgled jednostavno ostavlja čovjeka bez daha.Kupus od kojeg kelj,karfiol,brokula raštika i još neke vrste,vode porijeklo smatra se prastanovnikom Evrope.Pripadaju  porodici krstašica i otporni su na lakše mrazeve i nižu temperaturu.Kupusnjače igraju značajnu ulogu u ljudskoj i animalnoj ishrani.

Naseljava eko sisteme planinskog pojasa.Pretežno raste na tlu čija je PH-vrijednost od5,5 do 7,0 i nalazi se na karbonatnim stijenama.Izrazita je heliofita.

Naseljava alpinski i subalpinski pojas krečnjačkih masiva.Izrazita je heliofita planinskoga tipa.Ljekovita je biljka(>zaustavlja krvarenje).

Višegodišnja biljka sa horizontalnim,prostim ili kratko granatim rizomom.Raste na šumskim progalama i čistinama,te na rubu acidofilnih šuma,smrče jele i bora.Cvjeta od juna do avgustaq.Spada u endemične vrste Dinarida.

Raste na pašnjacima,vlažnim livadama od brdskog do alpinskog vegetacijskog pojasa.

Biljka je vjerovatno donešena sa Istoka od ljudi koji su se vraćali sa hadža prije oko 500 godina.Uzgaja se i kultiviše zbog aromatičnog i ljekovitog dejstva.

Naseljava planinske rudine na krečnjačkim i silikatnim zemljištima gorskog i subalpinskog pojasa.

Raste na kamenitim rastresitim ili slabo ilovičastim tlima od nizina do gorskog i predplaninskog pojasa.

Raste na šumskim rubovima brdskog i predplaninskog pojasa..Odgovaraju joj sjenovita i olusjenovita mjesta,.

Raste po suhim livadama i rubovima svjetlih šuma.

Raste po livadama,šumskim rubovima do 1800 m. nadmorske visine.

Naseljava topla i svjetla staništa od brdskog do predplaninskog vegetacijskog pojasa.

Da bi vaš vrt izgledao što ljepše potrebno je na nekim mjestima imati i jagorčevine.To su biljke trajnice koje ne zahtijevaju neku veliku pažnju.Može se ukomponovati u sve vrste cvjetnjaka oko jezercadi potočića ili kamenjara.Dosta dekorativno izgleda divlja jagorčevina (primula officinalis)kao i proljećni jaglac(primula veris subsp. columnae).Danas postoje mnoge hibridne vrste.Mogu biti niske prizemne i etažne(primula bullesiana)visine do 50 cm.Boje su roza,crvena,narandžasta,ljubičasta i žuta.

Hrizantema je višegodišnja zeljasta biljka koja zauzima vrlo važno mjesto u našem vrtu i baštama.Odlikuje je širok raspon boja cvjetnih glavica(bijela,žuta,zlatna,bronzana,crvena purpurna...)Visina im dostiže od 50 do 150 cm.Treba napomenuti da se vrhovi mladih hrizantema otkidaju da bi se dobila žbunasta biljka sa što više cvjetova.Rasađivanje se uglavnom obavlja u jesen ili u rano proljeće i to reznicama.Voli teško hranljivo,najbolje glinasto pjeskovito tlo.Većina hrizantema cvjeta u jesen kada je vrlo malo biljaka u cvatu.Zbog toga je u narodu zovu još i Mitrovac.

Biljka toplih predjela koja se uzgaja i kod nas ali samo u posudama koje se unose u tople prostorije u toku zime.To je zimzelen grm sa kožastim listovima i raznobojnim mirišljavim cvjetovima.Izrazita je heliofita koja traži mnogo vlage.Može da naraste i do četiri metra sa vrlo jakim korijenom.Znači biljka koja voli da joj je glava na suncu a noge u vodi.Cvjeta od juna do septembra zavisno od uslova(sunce vlaga)gdje živi. Razmnožavanje se vrši sjemenom i reznicama.Ja sam svoje lično razmnožio reznicama na sljedeći način.Poludrvenast izdanak dužine oko 20-tak centimetara sa dva listića na vrhu stavite u flašu tamne boje sa vodom.Flašu držati u hladu dvadesetak dana dok se ne razviju korjenčići,zatim posadite u posudu.To se vrši za vrijeme ljetnih dana. Sve vrijeme treba imati na umu da je oliander vrlo otrovna biljka.Poslije svakog rukovanja sa olianderom ruke dobro oprati.Prilikom spaljivanja lišća i granja treba biti oprezan jer je i dim jako toksičan.

Jorgovan kao žbun ili drvo može narasti i do 10 metara.Cvjetovi su mirišljavi i sakupljeni u metlice. Mogu biti bijele,ljubičaste crvenkaste i plave boje.Postoji oko 2o vrsta i pripadaju porodici oleaceae(masline).Vrlo su otporne biljke koje ne zahtijevaju mnogo njege.Traže vlažno i drenirano tlo.Sadnja se vrši u prolječe ili jesen.Pri orezivanju treba voditi računa da mlade grane proizvode cvjetove tek treće godine.Kod nas je najviše zastupljen ljubičasti obični jorgovan.

Nalazimo ga saminiklog unutar ljeskara,hrastovih šuma i kamenih vrtača.Raste kao grmolika zeljasta trajnica ali može biti u obliku drvenastih grmova.Većina sorti koje su nastale ukrštanjem plemenitog božura sa ostalim vrstama uzgajaju se u našim vrtovima i baščama. Traži duboko humusno ili ilovičasto tlo koje je dobro drenirano.Ne podnosi jako sunčana mjesta jer jako sunce oštećuje listove.Sadnja se vrši u septembru i oktobru.

Veoma lijepa biljka kod nas poznata kao hadžibeg.Veliki krupni cvjetovi mogu biti bijeli,plavi,roza crveni.Voli svjetlo ili polusjenovito mjesto koje nije direktno izloženo suncu.Traži obilno zalijevanje sa omekšalom vodom.Ne podnosi kreč.U slučaju da listovi promijene boju odnosno da počne žutjeti potrebno je dodavati željezo kojeg vjerovatno nema u zemlji.

Raznolikost oblika i boja kao i sorti doprinio je da ruža sada kao i prije ostaje neoboriva kraljica u carstvu cvijeća.Na prvom mjestu nalaze se hibridne čajevke bez obzira radi li se o pojedinačnoj ili grupnoj sadnji.Na drugom mjestu su floribunda ruže nastale iz hibridnih čajevki i polijanta ruža.Cvjetaju u kiticama ili velikim štitcima a ipak im pojedini cvijet ima karakter plemenite ruže.Polijanta ruće cvjetaju u velikim štitcima a cvijet im traje nekoliko sedmica.Snažni grmovi nisu viši od50-60cm.Minijaturne ruže(kineska,bengalska)su ruže visine 20do30cm.Parkovne ruže su potpuno otporne na zimu i bolesti a prikladni su da se sade kao snažni grmovi u dijelove vrta koji se održavaju u prirodnom stilu.Grmolike ruže rastu u obliku grmova a cvjetaju od juna do prvih mrazeva.Ruže penjačice dijele se na dvije grupe.Prva grupa cvjeta samo u junu i julu.Druga grupačešće cvjeta od juna do septmbra iako manje obilno.Nakraju pomenuo bih jedno vrlo važno pravilo(vrtno prokletsvo).Ni u jednom slučaju ruža se ne smije zalijevati umjetnom kišom tojest kupati listove i stablo.To maksimalno pogoduje napadu pepelnice i zvjezdaste čađave rose.Zalijevanje se vrši isključivo prizemno.

Fuksija vodi porijeklo iz Južne Amerike.Voli sjenovita mjesta zbog velike količine vlage koju sadržavau stablu listu i cvjetovima.Direktna sunčeva svjetlost šteti biljci jer list izgori a cvjetovi vrlo kratko traju.Postoji nekoliko pravila koje treba poštovati u uzgoju ove biljke.1.Pored već navedenog biljku ne treba premještati sa jednog na drugo mjesto 2.Biljci treba obezbijediti propusno zemljište da nezadržava vodu(da voda ne leži)3.Redovno zalijevanje 4.Uvele cvjetove otklanjati.Prezimljava u podrumima sa minimalnim osvjetljenjem sa temp.5do8 stepeni celzusjovih.

Ljiljane ne treba saditi pojedinačno već u grupi.Jedino treba osigurati dovoljan razmak među biljkama jer će godinama ostati na istom mjestu pa trebaju dosta mjesta za rast i širenje.Ne treba ih saditi ispod visokog grmlja i drveća nego malo dalje ispred.Za većinu ljiljana najbolja PH vrijednost je 5,5-6,5(lako kiselo do neutralno)-L.candidum,L.longiflorum,L.martagon,L.bulbiferum itd. Evo nekoliko vrsta koje ne podnose krečnjak i PH vrijednost trebala bi biti od 4-4,5.To su svi ljiljani koji potječu iz Amerike,sviBellinggham križanci,te svi aurutum-speciosum križanci.

Većina vrtnih ljiljana ubraja se u grupu tkz. biljaka sa korijenom na stabljici.Ovo korijenje služi tokom ljeta za primanje hrane iz humusom bogatog gornjeg sloja zemlje.Radi toga ljiljani se duboko sade.To otprilike iznosi tri visine lukovice.Pored zaštite od smrzavanja duboka sadnja doprinosi dobrom učvršćenju u tlu.Izuzetak je Madonin ljiljan(Lilium candidum)koji se prekriva sa slojem zemlje 3do5 cm,i on nema korijenja na stabljici.Ja lično najviše imam zasađenog azijskog ljiljana.Tu je još šumski zlatan(lilium martagon),poludivlji streličasti narandzasti ljiljan,mirisni bosanski bijeli zanbak i drugi.

Od davnina ljiljani spadaju među najljepše i najtraženije vrtno cvijeće.Stare i osjetljive sorte zamijenjene su križancima koje obilno cvjetaju i koji su otpornije na klimatske uslove i bolesti.Da bi se imali lijepi i zdravi ljiljani potrebno je obratiti pažnju na nekoliko elemenata. 1.Najbolje vrijeme za sadnju lukovica je septembar i oktobar. 2.Izbjegavati sadnju smeđkastih naboranih i osušenih lukovica. 3.Ljiljani vole hladne noge i toplu glavu.To znači mjesto sa jutarnjim ili večernjim suncem.Ovom zahtjevu nije teško udovoljiti ukoliko tlo oko biljaka zasadimo kakvim pokrivačem tla.Stara poslovica kaže da lijepi ljiljani rastu tamo gdje dobro uspijeva krompir.To znači da tlo mora biti duboko prorahljeno bez trajne vlage. 4.Da bismo imali što duže cvjetanje potrebno je kombinovati sadnju različitih vrsta ljiljana.Cvjetanje traje u ljetnim mjesecima od početka juna do septembra. 5.Kada završi cvatnja,da bi lukovice što bolje sazrele,ne treba ih zalijevati.Ocvale cvjetove treba odmah odrezati da bi se spriječilo stvaranje sjemena.

Iako kalendarski još nije počela,zima se dobro osjeća u Sarajevu.Dok priroda miruje,u toku zime na ovom blogeru naći če se tekstovi i fotografije biljaka i cvijeća koje se uzgajaju u vrtovima i stanovima.

Naseljava suhe pašnjake i ivice šuma od nizina do subalpinskog pojasa.

Vrlo je dekorativna biljka pa se mnogo uzgaja u hortikulturi.Inače može se naći po nasipima uz rijeke i po vlažnim livadama.Ljekovita je biljka.

Raste na šumskim čistinama obalama planinskih potoka i rubovima šuma od montanog do subalpinskog pojasa.

Na slici je vrsta cyclamen hederifolium.U prirodi nalazimo ciklamu purpurnocrvene boje(cyclamen purpurascens).Voli sjenovita i polusjenovita mjesta u termofilnim šumama do visine 2000 metara nadmorske visine.Otrovna je biljka a gomolj se koristi u narodnoj medicini.

Raste po rubovima šuma uz rječice i potoke.

Nalazimo ga na krečnjačkim podlogama bukovih i smrčevih šuma.Naseljava i rubove planinskih pašnjaka do 1850 metara nadmorske visine.Raste kao grm do 3 metra.Ljekovita je ali i otrovna biljka(bobice)

Štir raste kao jednogodisnji korov od 30-150cm visine.

Jednogodišnji korov do 150 centimetara visine.Raste po baštama i usjevima nanoseći štetu poljoprivrednim kulturama.

Raste kao korov pored puteva i obradivim površinama.

Jednogodišnja otrovna biljka koju možemo naći nazapuštenim mjestima i smetljištima.

Troskot je sitna jednogodišnja biljka sa dugim vriježama koje se rasprostiru po zemlji.Raste pored puteva i ugaženim mjestima.Sadrži tanine i saponine i ljekovita je biljka.

Vratič je višegodišnja biljka koja naraste do 150 centimetara. Listovi su dvojno podijeljeni sa paralelnim cvjetovima.Cvijetovi su u obliku štita i žute su boje.Ljekovita je ali i otrovna biljka.

Raste u sjenovitim šumama na skeletnom zemljištu i krečnjačkim stijenama planinskog pojasa.

Naseljava sjenovite mezofilne lišćarske i četinarske šume od nizijskog do subalpinskog pojasa.

Živi u pukotinama stijena,otvorenim kamenjarima od nizina do subalpinskog pojasa.Listovi su kožasti i zimzeleni koji izbijaju iz gustih busenčića.Lice lista je zeleno dok je naličje srebrnasto a kasnije zlatasto.

OVu paprat najčešće nalazimo pored potoka,na aluvijalnim i vlažnim zemljištima.Vrlo je dekorativna pa se koristi u hortikulturi.

Raste na vlažnim krečnjačkim stijenama i točilima do alpskog pojasa. Možemo je također naći na zasjenjenim mjestima u raznim tipovima šuma.

Dosta je varijabilna vrsta.Nalazimo je u šumama i šikarama gdje obrasta pukotine sjenovith stijena zajedno sa nekim mahovinama.

Raste pored puteva na neobrađenim zemljištima i suhim livadama i pašnjacima.Medonosna je biljka.

Raste u divljini kao samonikla biljka.voli suha i propusna zemljišta.Jestiva je biljka.

Raste pored puteva,rubova šuma od nizina do subalpinskog vegetacijskog pojasa.Ljekovita je i medonosna biljka.

Raste na svim tipovima pašnjaka i livada od nizijskog do gorskog pojasa.Medonosna je i ljekovita biljka.

Naseljava suhe livade i pašnjake.Lišće ove biljke dok je mlado može se koristiti kao salata.

Raste po šumama i livadama brdskog i planinskog pojasa.Može da naraste i do 80-tak centimetara visine.

Naseljava sunčana skeletna mjesta sa karbonatnom podlogom.Stablo je kao klas obraslo cvjetovima.

Nalazimo je po rubovima šuma i livadama do brdskog pojasa.Listovi stablo i cvjetovi su goli bez dlačica.

Rastepo šumama i šikarama uz puteve do subalpinskog vegetacijskog pojasa.Stabljika listovi i unutrašnjost lista obrasli su rapavim dlačicama.

Raste po zapuštenim zemljištima unutar sela i mjesta gdje obitava stoka.Jestiva je biljka.

Raste na kamenitim i ilovičastim zemljištima do predplaninskog vegetacijskog pojasa.

Raste u svjetlim listopadnim šumama od nizina do subalpinskog pojasa.Ljekovita je biljka.

Naseljava suhe pašnjake i livade od brdskog dosubalpinskog pojasa.Hranljiva je i medonosna biljka.

Raste na stjenovitim i krševitim mjestima do montanog pojasa.Dekorativna i medonosna biljka.

Naseljava suhe livade na karbonatnim zemljištima.Vrlo dekorativna biljka koja se upotrebljava u hortikulturi.Ljekovita je i medonosna biljka.

Raste na rubovima šuma i sa niskim rastinjem do gorskog pojasa.Zbog dekorativnosti zastupljen je u hortikulturi.

Naseljava topla kamenita mjesta do brdskog pojasa.Naraste i do 6 metara i izgleda vrlo dekorativno.

Pelin se može naći kao samonikla biljka u prirodi.Raste na suhim neobrađenim mjestima.Ljekovita je biljka.

Živi na karbonatnim stijenama naročito na dolomitiziranim krečnjacima , odnosno na krečnjačkoj crnici.Vrsta je dosta variabilna ali sve vrste sadrže određene aktivne supstance saponina.

Crna pomoćnica je jednogodišnja otrovna biljka koju nalazimo pored puteva i zapuštenih zemljišta . Zbog pisustva alkaloida posebno solanina upotrebljava se u medicini (ne narodnoj).

Rasprostranjen je po kamenitim mjestima od nizina do gorskog pojasa.Izrazita je heliofita.

nalazimo ga na suhim planinskim pašnjacima i livadama.

Raste na zasjenjenim krečnjačkim stijenama isiparima u pojasu bukovih i smrčevih šuma.

Naseljava kserotermne livade i pašnjake,ivice šuma uglavnom ugorskom i subalpinskom pojasu.Biljka je gorka i upotrebljava se u narodnoj medicini.

Jednogodišnja zeljasta biljka sa slabim vretenastim korijenom.Raste po livadama i pašnjacima od brdskog do subalpinskog pojasa..

Nalazimo je u svjetlim šumama pretežno na silikatnim suptratima dubokih i svježih zemljišta.

Pripada grupi Balkansko-Apeninskih endema.Raste na krečnjacima i silikatima planinskih rudina i gorskih livada.

Raste po suhim livadama,šikarama i rubovima šuma.Dobra medonosna i dekorativna biljka

Raste po močvarama i pored izvora od nizina do predplaninskog pojasa

Raste na kamenitim mjestima po šumama i šikarama planinskog pojasa.

To je barska višegodišnja biljka.Raste po močvarnim predjelima od nizijskog do brdskog pojasa.

Raste po zapuštenim zemljištima i pored puteva.U narodu je poznata kao muška bokvica te se koristi za rane i obloge.

Raste po livadama i pašnjacima od nizijskog do gorskog pojasa.Vrlo je ljekovita i u narodu se naziva ženska bokvica.Liječi plućne i unutarnje bolesti.

Jednogodišnja biljka od 20-200 cm. Vrlo stetna biljka koja je uzrok mnogih polenskih alergija. Zbog enormnog broja polena koju jedna biljka proizvede i klijavosti koja iznosi do 40 god, te inace Americka biljka nezadrzivo se širi Evropom. Preporucuje se čupanje iz korijena ili često nisko košenje.

Najbolje uspijeva na planinskim rudinama i brdskim pasnjacima. Škodljiva je za stoku ali je znacajna kao medonosna i ljekovita biljka.

Raste na livadama i pašnjacima gorskog brdskog subalpinskog nizijskog područja. Zbog otrovnih glikozida nepozeljna je kao krma.

Naseljava rubove šuma i planinske termofilne pašnjake.

Kao i otvorena zvončika naseljava trmofilne livade viših područja.Zbogcvijetova koji su sabijeni u grozdove neobično je lijepa i dekorativna biljka

Kontinentalno evroazijska vrsta gdje najveći optimum nalazi na mezofilnim livadama brdskog gorskog i subalpinskog pojasa.Medonosna ljekovita i ukrasna vrsta.

Često je nalazimo kao korov na zapuštenim zemljištima.Smanjuje mlječnost kao krma i uzrokuje kiseljenje i grušanje mlijeka.Ljekovita je biljka.

Raste u svjetlim šumama uz ograde i puteve.To je jednogodišnja biljka dužine do 20 cm.Ljekovita je biljka.

Raste po proplancima šuma i vlažnim livadama.Ljekovita je biljka naročito korijen koji je crvene boje.

Raste kraj rjeka,potoka i puteva na pjeskovitom tlu.Ljekovita je biljka.

Može se naći pored puteva i zapuštenih zemljišta .Inače se uzgaja po vrtovima i alejama kao ljekovita i dekorativna biljka.

Dvogodišnja biljka koja raste po zapuštenim neobrađenim mjestima.Ljekovita je biljka.

Rasprostranjena na prosoru Evrope i Jugozapadne Azije.Slaba je krma.Medonosna je i ljekovita biljka.

Rasprostranjena na vlažnim livadama i ruderalnim staništima na dubljim azotnim tlima.

Raste na vlažnim mjestima pored puteva potoka i rijeka.Ljekovita je biljka.

Naseljava sve vrste ekosistema do gorskog pojasa.Zbog prisustva otrovnih glikozida rhinantina ubraja se u slabo otrovne biljke.

Raste oko izvora potoka i bara od nizijskog do gorskog pojasa.Kao krma veoma je loša zbog prisustva SiO2.

Pripada subatlanskoj-submediteranskoj vrst koja je rasprostranjena po cijeloj Evropi sem Sjrverne.Ljekovita je i medonosna biljka.

Nalazimo je na rubovima listopadnih i četinarskih šuma uz ceste potoke i rijeke.LJekovita je biljka.

Raste od submediteranskog do subalpinskog pojasa.Naseljava kserotermne pašnjake krečnjačkih i dolomitnih kamenjara.

Raste po higrofilnim livadama i pašnjacima od nizina do gorskog pojasa.Traži svježa i humozna tla.LJekovita je biljka.

Raste po planinskim pašnjacima i livadama . Ljekovita je biljka.

Raste na kamenjarskim pašnjacima , na plitkim tlima gdje pH varira izmedju 6,5-6 . Zbog suhog i kožastog lišća slaba je krmna biljka.

Nalazimo je na plitkim karbonatnim i pjeskovitim tlima gdje je pH vrijednost od 6-8.Ubraja se u skupinu ljekovitih i ukrasnih biljaka.